Sudska funkcija - obavljaju je specijalizovani državni organi sudovi, sudovi za prekršaje, državna tužilaštva i pravobranilaštva. Osnovna funkcija sudova je da rešavaju sporove u različitim granama prava i izriču sankcije subjektima prava . Sudovi takođe odlučuju o zakonitosti pravnih akata . Sudvi obavljaju svoje funkcije po određenim načelima,a to su načelo ustavnosti i zakonitosti, načelo nezavisnosti sudova , načelo javnosti i rasprave , načelo učešća građana u suđenju , načelo dvostepenosti suđenja , načelo obaveznosti i izvršnosti sudskih presuda. Po načelu ustavnsti i zakonitosti svi niži pravni akti moraju biti u skladu sa višim pravnim aktima. Ustav je najviši pravni akt, potom zakoni , zatim podzakonski akti. Sudovi donose pjedinačne pravne akte , sudske presude ,rešenja i odluke. Poštujući ovo načelo sudovi sude na osnovu zakona i donose pravne akte u skladu sa zakonom. Najvažnije sudsko načelo je načelo nezavisnosti sudova i po njemu su sudovi nezavisni u svom radu i donošenju odluka bez uticaja bilo kog drugog državnog organa. Ovom načelu doprinosi to što se sudije biraju nezavisno od parlamentarne većine u skupštini i biraju se na neodređeno vreme ,osim sudija pripravnika koji se biraju na određeno vreme i to na period od 3 godine. Sudije uživaju imunitet , što znači da niko ne može pozvati sudiju na odgovornost zbog donete odluke. Njegov imunitet se može osporiti samo ako se u redovnom sudskom postupku utvrdi da je učinio delo zbog koga više ne može obavljati sudsku funkciju. Sudovi su ovim načelom zaštićeni od samovolje državne vlasti. Oni sude na osnovu ustava i zakona i donose odluke na osnovu slobodnog uverenja. Rad sudova je javan, javnost može da se isključi, kada sud za to donese odluku. Građani učestvuju kao sudije porotnici i biraju se na mandatni period od 4 godine . To su građani koji se voljno prijavljuju za tu funkciju. Njihov značaj je u tome što svojim učešćem doprinose objektivnosti suđenja , ali njihovo mišljenje ne obavezuje sudiju profesionalca kod donošenja odluke. Po žalbi stranke na odluku nižeg suda uvek odlučuje viši sud. Ovo načelo doprinosi pravnoj sigurnosti i objektivnosti suđenja. Posle donošenja sudske odluke postoji rok u kome se stranke mogu žaliti . Protekom roka za žalbu odluka postaje konačna i pravosnažna , što znači da se po tj odluci ne može ponovo raspravljati pred sudom osim u vanrednim situacijama koje su predviđene zakonom. Posle pravosnažnosti nastupa izvršni akt sudske presude. Izvršna je ona presuda po kojoj se mora postupiti.Izvršnost određuje sud ako stranke dobrovoljno ne postupe po odluci sud može doneti odluku o prinudnom izvršenju.