Država ostvaruje vlast preko fizičkih lica koja su organizovana u organe državne vlasti kao što su parlament, vlada, ministarstva i sudovi. Državni organi se dele na zakonodavne, izvršne i sudske u zavisnosti od toga da li donosi zakone(zakonodavni ) ,izvršava zakone (izvršni ) ili odlučuje o povredama prava i zakona (sudski ) .U pogledu raspodele ovlašćenja i odnosa između ove tri vrste organa moguće je primeniti dva organizaciona načela : načelo jedinstva vlasti i načelo podele vlasti . Kod načela podele vlasti , važno je uspostaviti ravnotežu između zakonodavne i izvršne vlasti .Parlament je izraz narodne suverenosti, ali je izraz većine u parlamentu. U parlamentarnom sistemu često dolazi d krize vlade koja nastoji da uspostavi premoć nad parlamentom. Načelo jedinstva vlasti polazi od toga da predstavničko telo vrši zakonodavnu i izvršnui vlast u isto vreme. Odnosi između predstavničkog tela i izvršne vlasti uređeni su na različite načine , i razlikuju se tri sistema : 1. Parlamentarni, 2. Predsednički i 3. Skupštinski sistem. Svaki od ovih sistema ima određene prednosti i nedostatke. U parlamentarnom sistemu, parlament formalno ima kontrolu nad vladom. On ima mehanizam za razrešavanje nesuglasica između parlamenta i vlade , a to je ostavka vlade ili raspuštanje parlamenta. Predsednički sistem obezbeđuje zemlji sigurnost i efikasnost državne vlasti , jaka predsednička vlast je posledica korišćenja velike moći od strane jednog čoveka . Skupštinski sistem je samo prividno demokratski jer koncentriše u skupštini kao „najvuišem organu vlasti“ izabranom od građana svu vlast .