Državnu vlast sprovode državni organi prema svojim nadležnostima. U pravnoj teoriji postoji više kriterijuma za podelu državnih organa :
Prema svojim funkcijama državni organi se dele na zakonodavne, izvršne i sudske. Zakonodavni organi obavljaju zakonodavnu funkciju , izvršni organi obavljaju izvršnu funkciju npr.vlada , a sudski organi obavljaju sudsku funkciju.
Po sastavu državni organi se dele na inokosne gde odluku u vršenju sudske funkcije donosi pojedinac, npr.predsednik republike , ministar i kolegijalne ili zborne gde odluku donosi telo sastavljeno od više članova npr.skupština ,vlada.
Prema teritorijalnoj nadležnosti državni organi se dele na lokalne ,to su organi nadležni za deo teritorije npr.opštinska poreska uprava i centralni,obavljaju nadležnost na celoj teritoriji države ,npr.republička poreska uprava.
Prema načinu osnivanja državni organi se dele na birokratske – to su organi koji biraju već postojeći državni organi. Npr.skupština bira vladu i demokratske a to su državni organi koji se biraju demokratskim putem na izborima voljom građana .Npr. skupština, predsednik republike.
Prema posedovanju fizičke sile državni organi se dele na oružane gde spadaju vojska i policija i civilne gde spadaju ostali državni organi.